Koje su najčešće ginekološke promene u menopauzi, kako žena može najlakše da prepozna da počinje menopauza i kako žene mogu da se pripreme za promene koje će doneti pročitajte u savetima Dr sci. med. Aleksandre Novakov Mikić, specijaliste ginekologije i akušerstva, supspecijaliste perinatologije
 Da li vam često dolaze u  ordinaciju žene u menopauzi  i zbog kojih problema?
Broj žena koje se javljaju zbog različitih problema  u ovom periodu značajno se povećao tokom  poslednjih desetak godina, jer su žene shvatile  da postoje razne mogućnosti koje im stoje na  raspolaganju da reše probleme. Mnogo ima i  onih koje krenu unapred da razmišljaju o tome šta  učiniti kada dođe taj period, mada još nisu iskusile  simptome. Emancipacija je ključ – žene su uzele  svoj život i zdravlje u svoje ruke i žele da se dobro  osećaju u svim periodima svog života. Različite su  tegobe koje se javljaju u ovom periodu i veoma su  individualne, ali se mogu svesti u nekoliko grupa:  suvoća kože i sluzokože i sledstvene tegobe sa  intimnim odnosima, problemi koje proističu iz  naleta vrućine, nevoljno oticanje urina i spuštanje  bešike i prednjeg zida vagine, te psihološke  tegobe - promene raspoloženja, nesanica,  smanjenje libida, depresija...
Kakvo je znanje žena koje  srećete o menopauzi i koliko  otvoreno one žele da razgovaraju o  tegobama u ovom periodu života?
Znanje žena je sve veće i zadivljujuće je koliko  savremena žena sada zna o hormonskim  disbalansima i padu hormona, kao i njihovim  posledicama. Pitanje je da li želi da učini  nešto povodom toga, da li želi da krene na  put ispitivanja šta će baš njoj koristiti i da li da  na taj put krene sa lekarima koji su tu da joj  pomognu i kojima veruje. Žene više ne žele da  trpe menopauzu – znaju da žele i dalje da vode  ispunjene, dinamične živote bez tegoba koje nosi  menopauza i kada prepoznaju svoje potrebe  javljaju se sa vrlo jasno definisanim zahtevima,  što značajno olakšava dalje korake, kako lekaru  koga je odabrala, tako i njoj. Otvorenost se  podrazumeva, a posebno je važno da i lekari  shvataju potrebe savremene žene i da jasno  definišu sve terapijske opcije koje stoje na  raspolaganju.
Kako žena može najlakše  da prepozna da počinje menopauza  i kada treba da potraži savet  stručnjaka kako bi ova faza prošla  što lagodnije?
Menopauza se definiše kao period od godinu  dana nakon poslednje menstruacije. Ono što je,  međutim, period u kome treba početi delovati  je perimenopauza, koja prethodi menopauzi, a  za koju se ne može precizno definisati kada je  krenula. Individualni su i doba kada nastaje, i tok  i simptomi. Kod nekoga je to u kasnim tridesetim  godinama, a kod nekog u kasnim pedesetim, ali  ipak je najčešće između 45. i 55. rođendana.  Simptomi mogu biti neregularni ciklusi, pojačana  ili smanjena krvarenja, naleti vrućine, smanjenje  želje za intimnim odnosima, suvoća vagine,  promene raspoloženja...Simptomi mogu da se  pojačavaju ili čak da nestanu na neko vreme.  Ono što je važno je da se ne smatra svaki  izostanak ciklusa perimenopauzom ili svaka  izmena jačine krvarenja tokom menstruacije  početkom klimaksa. Ima žena koje nemaju nijednu  tegobu – samo jednog dana imaju poslednju  menstruaciju i više nikada ne dobiju ciklus, bez  ikakvih drugih simptoma. Važno je zapamtiti da  nema pravila. Savet stručnjaka treba potražiti ako  postoje tegobe koje značajno smanjuju kvalitet  života i ne treba odlagati konsultaciju – što se  pre javi lekaru, pre će se moći pomoći, u opsegu  mogućnosti medicine.
Šta je preuranjena menopauza, a šta prevremena (rana) menopauza? Koji su uzroci i koliko žena je pogođeno ovim stanjem?
Rana menopauza je prestanak ciklusa pre 45. godine, a preuranjena pre 40. godine – ona je rezultat tzv. primarne insuficijencije jajnika. Uzroci ranijeg nastupanja menopauze mogu biti genetski – žene u određenoj porodici često ranije izgube ciklus, određeni autoimuni poremećaji, pušenje, ekstremna mršavost, zračenje i hemioterapija i dr. Ulazak u ranu menopauzu nosi rizik od kardiovaskularnih oboljenja, osteoporoze, depresije i drugih psiholoskih tegoba.
Koje su najčešće ginekološke promene u menopauzi koje se javljaju kod žena i zašto do njih dolazi?
Najčešći ginekološki simptomi su neredovni ciklusi, obilnija ili oskudnija krvarenja tokom ciklusa, vaginalna suvoća, bolni odnosi praćeni krvarenjem kao posledica suvoće vagine, nevoljno oticanje urina ili smanjena mogućnost kontrole bešike, a od opštih nesanica, smanjen libido, valunzi, anksioznost, promene raspolozenja, dobijanje na telesnoj masi, tuga... Svi ovi simptomi su posledica izmene odnosa i postepenog pada nivoa polnih hormona, posebno estrogena.
 Na koji način se žene mogu da se pripreme za promene koje će doneti menopauza?
Nema posebne pripreme za izdvojene ginekološke tegobe, ali je zdrav način života jedan od preduslova za lakše podnošenje opštih promena koje će doći – balansirana ishrana u kojoj dominiraju proteini i zdrave masti, izbegavanje ugljenih hidrata, posebno šećera kao i slane hrane koja zadržava vodu i pogoršava oticanje, smanjenje obroka i izbegavanje kasnih, obilnih večera. Potrebno je unošenje odgovarajućih količina tečnosti – na prvom mestu obične vode, ali i antioksidanata poput nezaslađenog zelenog čaja. Vrlo je važno uvesti redovno kretanje i vežbanje, naučiti tehnike opuštanja – razmisliti o tehnikama joge ili tai čija i ono što je jako važno – dovoljno spavati. Ukoliko dođe do promena u menstruaciji, sa lekarom je potrebno razgovarati o eventualnom uvođenju terapije koja bi rešila taj problem na određeno vreme.
Koliko je čest problem suvoće  vagine i na koji način žene mogu da  tretiraju ovaj problem?
Vulvovaginalna atrofija se nalazi kod više od  polovine žena u ovom periodu – sluzokoža  vulve i vagine postaje tanja, suvlja i manje  elastična, što je posledica pada estrogena, koji  dovodi i do povećanja vaginalnog pH. Nekad je  suvoća praćena i osećajem pečenja i tegobama  pri mokrenju, te se ovaj skup simptoma zove i  genitourinarni sindrom menopauze.  Terapija obuhvata adekvatnu negu – izbegavanje  sapuna i korišćenje posebnih sredstava za intimnu  negu, upotrebu oralnih i vaginalnih probiotika za  održavanje normalne flore vagine, vaginaleta  sa hijaluronom, lokalnu ili sistemsku hormonsku  terapiju, kao i upotrebu lubrikanata tokom odnosa.  Laserska terapija suvoće vagine pokazala se kao  vrlo uspešna – veoma je efikasna, a istovremeno  se može delovati i na spuštanje prednjeg dela  vagine – cistocelu i nevoljno oticanje urina.  Laserska terapija moguća je i kod žena koje su  imale karcinom i kao posledicu terapije ušle u  menopauzu, a kod kojih je upotreba hormonske  terapije kontraindikovana.
 Koliko je čest problem pada libida u menopauzi i na koji način savetujete ženama da pristupe rešavanju ove tegobe?
ad estrogena, ali i moguće i testosterona, te sledstvena suvoća i tanji, fragilniji zidovi vagine mogu kao posledicu imati bolne odnose i krvarenje, što je samo po sebi dovoljno da žena počne da izbegava odnose i da se boji bola koji ga prati. Ulogu imaju i psihološki faktori – promene raspoloženja, melanholija, valunzi, što sve umanjuje želju za odnosima. Pad libida zbog dispareunije – bolnih odnosa – nalazi se u oko trećine žena posle 50. godine. Terapija je – sem hormonske supstitucione terapije - smanjenje bola pri odnosu upotrebom lubrikanta, lokalne hormonske terapije ili vaginaleta sa hijaluronom, te laserskom terapijom, u cilju povećanja vlažnosti vagine i stvaranja novog kolagena. Sa partnerom je potrebno razgovarati o problemima koji postoje, te o važnosti predigre u cilju povećanja vlažnosti vagine.
Koje savete biste dali ženama  u menopauzi kada je intimna  nega u pitanju?
Važno je uvek nositi donji veš od prirodnih  materijala te higijenu održavati posebnim  preparatima namenjenim za intimnu higijenu koji  imaju odgovarajući pH. Kod hroničnih infekcija  pokušati sa terapijom vaginalnim ili oralnim  probioticima koji održavaju normalnu floru  vagine, sa dominacijom Lactobacillusa, „dobre“  bakterije koja smanjuje rizik od infekcija i iritacije.  Izbegavati dnevne uloške – ako postoji problem  sekreta, utvrditi šta je razlog. Kod upotrebe  lubrikanta obratiti pažnju na to da li nakon  odnosa postoji neprijatan osećaj kod bilo kog  partnera i izbegavati te vrste – na tržištu postoje  preparati koji nemaju nikakve dodatke, sa njima je  šansa da dođe do iritacije manja
 Koliko je česta pojava  mioma u menopauzi i  koji su simptomi pojave mioma?  Na koji način se leče?
Miomi su benigni mišićni tumori koji rastu na  materici. Mogu da budu vrlo različitih veličina i  lokacija i najčešći su u fertilnom dobu žene, kada  uglavnom i rastu, kao posledica dejstva hormona.  Najčešće se dijagnostikuju na osnovu anamneze  – obilne, jake menstruacije, osećaj težine u  donjem delu trbuha, rast trbuha, te na osnovu  ultrazvučnog pregleda, tokom koga se vidi i tačno  mesto i veličina tumora.  Kako se smanjuje nivo estrogena, sve je  manja verovatnoća da će miom rasti, ali  u perimenopauzi nekada ipak mogu da  promene svoju veličinu i da izazovu obilna i  produžena krvarenja. Lečenje može da bude  medikamentozno, hormonima ili hirurško,  uklanjanjem mioma ili cele materice,  u zavisnosti od toga koliki je miom i gde se nalazi.
 Koje preglede bi žene u  menopauzi trebalo redovno da  obavljaju?
Redovni sistematski pregledi su važni u svakom  periodu života žene, te ni period menopauze  nije izuzetak, a posebno je važno obratiti  pažnju na redovne ultrazvučne preglede dojke  i mamografiju posle 40. godine, kao i na  ginekološke preglede, uz kontrole Papanikolau  brisa, kolposkopiju i analizu stepena čistoće  vagine. Ako postoje tegobe, posebno pojava  vaginalnog krvarenja nakon menopauze,  potrebno je ODMAH se javiti lekaru.  Važne su i redovne laboratorijske kontrole –  analiza lipidnog statusa, stanja štitne žlezde  i kontrola nivoa šećera u krvi. Vrlo je važno  obratiti pažnju na održavanje telesne mase  i fizičku aktivnost zbog smanjenja koštane  i mišićne mase u menopauzi i sledstvenog  razvoja gojaznosti i osteoporoze.
 Postoji li u našoj zemlji nešto  poput savetovališta za menopauzu  ili mesta gde žene mogu da dobiju  više informacija?
Svaka žena savete o tome kako se nositi sa  tegobama koje nosi ovaj period života može i  treba da dobije od svog izabranog ginekologa  i moj savet bi bio – pitajte, tražite informacije,  savete i rešenja – nema nikakve potrebe da trpite,  treba da uživate u svakom segmentu života.